Izračunajte postotnu promjenu, postotnu razliku ili rezultat povećanja i smanjenja vrijednosti za zadani postotak.
%
Postotna promjena
Usporedba veličina
a = 200b = 250
(250 − 200) / 200 × 100 = +25%
Brza referenca: postotna promjena od 100
Iz → U
Postotna promjena
Postotna razlika
100 → 110
+10%
9,52%
100 → 125
+25%
22,22%
100 → 150
+50%
40,00%
100 → 200
+100%
66,67%
100 → 90
−10%
10,53%
100 → 75
−25%
28,57%
100 → 50
−50%
66,67%
100 → 20
−80%
133,33%
Često postavljana pitanja
Koja je razlika između postotne promjene i postotne razlike?
Postotna promjena uspoređuje novu vrijednost s poznatom referentnom (starom): (b − a) / a × 100. Usmjerena je — rast je pozitivan, pad negativan. Postotna razlika je simetrična i kao referencu uzima prosjek obje vrijednosti: |b − a| / ((a + b) / 2) × 100. Promjenu koristite za vremenske serije i rast (npr. CROBEX iz tjedna u tjedan), razliku kada su obje vrijednosti jednako valjana mjerenja (npr. dvije cijene istog proizvoda na eKupiju i Amazonu).
Kako se računa postotna promjena između dva broja?
Oduzmite staru vrijednost od nove, podijelite sa starom i pomnožite sa 100. Primjer: cijena stana u Zagrebu skoči s 200 000 € na 250 000 € → (250 000 − 200 000) / 200 000 = 0,25 → +25%. Predznak pokazuje smjer: pozitivan = rast, negativan = pad. Ako je stara vrijednost 0, postotna promjena nije definirana (ne možete rasti u postocima od nule).
Zašto nakon pada od 50 % treba rast od 100 % za oporavak?
Zato što se baza mijenja. Ako CROBEX padne s 100 na 50, to je pad od 50 %. Da bi se vratio na 100, mora se udvostručiti — rast od 100 %, ne 50 %. Postotna promjena je asimetrična: niz +x % pa −x % ne vraća na početak. Zato se dugoročni prinosi izračunavaju složenom kamatom, a ne linearnim prosjekom — pravilo dobro znano svakom ulagaču na Zagrebačkoj burzi.
Koja je razlika između „povećaj za X %" i „postotne promjene od X %"?
„Povećaj za %" ide unaprijed: imate a i stopu p, a računate b = a × (1 + p/100). Primjer: cijena bez PDV-a 200 € povećana za 25 % PDV-a → 250 €. „Postotna promjena" ide unatrag: imate i a i b, a računate stopu. Dvije operacije su međusobno inverzne — baš kao izračun cijene s PDV-om i cijene bez PDV-a iz konačnog iznosa.
Kada koristiti postotnu razliku umjesto postotne promjene?
Postotnu razliku koristite kada nema „prije" i „poslije" — obje su vrijednosti neovisna mjerenja koja želite simetrično usporediti. Tipični slučajevi: usporedba dviju cijena istog proizvoda na različitim trgovinama (eKupi vs. eMAG), dva rezultata mjerenja u laboratoriju, dva odgovora dobivena različitim metodama. Formula dijeli s prosjekom, pa zamjena a i b daje isti rezultat.
Može li postotna promjena premašiti 100 %?
Da, kada je nova vrijednost više nego dvostruka stara. Iz 100 u 250 to je +150 %, iz 100 u 1000 čak +900 % — takve skokove znaju vidjeti dionice malih izdavatelja na Zagrebačkoj burzi. Postotni pad, međutim, ne može prijeći 100 % — najmanja vrijednost koju pozitivan broj može poprimiti je 0, što je −100 %. Postotna razlika ograničena je između 0 % i 200 %.
Koja je razlika između postotnih bodova i postotaka?
To nije isto. Postotni bodovi mjere apsolutnu razliku između dvaju postotaka. Kada ESB depozitnu stopu spusti s 4,00 % na 3,75 % (Hrvatska je u eurozoni od 2023.), to je pad od 0,25 postotnih bodova, ali relativni pad od −6,25 %. Sličnu zbrku unose i mediji kada DZS objavi inflaciju — rast cijena s 3 % na 5 % je „+2 postotna boda", a ne „+2 %". Kalkulator iznad radi nad neobrađenim brojevima; ako su vaši unosi već postoci, rezultat je u postotnim bodovima u odnosu na izvornu stopu.
Rezultati su zaokruženi na dvije decimale. Za veću preciznost koristite više decimala u poljima za unos.
Alat objedinjuje četiri operacije s postocima: postotnu promjenu (a→b), simetričnu postotnu razliku, izračun nove vrijednosti nakon povećanja te nakon smanjenja za zadani postotak. Postotna promjena dijeli razliku starom vrijednošću i koristi se za vremenske serije — kretanje CROBEX-a, godišnju inflaciju DZS-a, promjenu cijene stana u Zagrebu između dvije procjene. Postotna razlika dijeli apsolutnu razliku prosjekom obje vrijednosti i pogodna je kada nema prije i poslije — primjerice kod usporedbe cijena istog proizvoda na eKupiju i eMAG-u tijekom Black Fridaya. Tablica brze reference pokazuje da rast od 50 % nije isto što i pad od 50 %, a poseban odjeljak pojašnjava razliku između postotnih bodova i postotaka — npr. spuštanje ESB depozitne stope s 4,00 % na 3,75 % je pad od 0,25 postotnih bodova, ali relativni pad od 6,25 %. Formule, validacija i hr-HR formatiranje brojeva uključeni.